Parkovi

Botanički vrt

Botanički vrt proteže se uz Mihanovićevu ulicu i sastavni je dio zagrebačke Zelene potkove. Prostire se na okko 4,7 hektara površine, a u njemu raste desetak tisuća biljnih vrsta iz Hrvatske i cijelog svijeta. Među njima ima i onih koje su danas u prirodi ugrožene. Taj vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta utemeljio je dr. Antun Heinz (1861 – 1919). Prve su biljke, poslije obavljenih pripremnih radova, posađene 1892. godine. Već krajem te godine vrt je zasjao punim sjajem: imao je i ribnjake, umjetne brežuljke, mostiće, čak i umjetne spilje. Najveći dio vrta čini perivoj – arboretum. Napravljen je u stilu engleskog perivoja, a cvjetni je parter, u središnjem i zapadnom dijelu vrta oblikovan u historicističkom stilu, s linijama koje su strogo simetrične.

Ribnjak

Uz istočne zidine Kaptola proteže se park Ribnjak. Ime je dobio po biskupskim ribnjacima, koji su se ovdje nalazili sve do 19. stoljeća. Tada je cijeli prostor pretvoren u perivoj engleskog tipa, s vodopadima, egzotičnim biljkama i ukrasnim kipovima. Park je uređen na poticaj biskupa Alagovića, 1829. godine. Ribnjak je trebao postati i parkom skulptura, ali ta ideja nikada nije do kraja ostvarena. U njemu se nalazi tek spomenik Stid, Antuna Augustinčića, te spomenik hrvatskom pjesniku Ivanu Goranu Kovačiću. Park se danas prostire na gotovo 40.000 četvornih metara površine i u njemu se moe vidjeti trideset godina stara tisa, stari primjerak atlaskog cedra, mnoštvo magnolija i likvidambara. Ribnjak se zove i ulica koja se proteže uz istočnu granicu parka.

Park Maksimir

Park Maksimir smjestio se u istočnom dijelu grada. Kad je za javnost otvoren 1794. godine, bio je prvo javno šetalište u ovom dijelu Europe. Ime je dobio po svom osnivaču, zagrebačkom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu (1752 – 1827), koji je, uz nadbiskupa Haulika najzaslužniji za njegovo uređenje. Maksimir je uređen na prostoru iskrčene hrastove šume sredinom 19.stoljeća. U novom perivoju uređene su aleje okružene livadama i proplancima prepunim ukrasnog cvijeća i grmlja, dok je uokolo ostala prirodna hrastova šuma. Park je obogaćen spomenicima i objektima izgrađenim u različitim stilovima. Do danas su se sačuvali Švicarska kuća, Vidikovac, Vratareva koliba, Paviljon jeke i dr., a sačuvan je i jedan broj parkovnih skulptura.

Park Opatovina

Šest vrtova, koji su pripadali kanoničkim kurijama na Kaptolu, sezalo je do zapadnog kaptolskog zida, a poslije Drugoga svjetskog rata pretvoreni su u javno šetalište. Zapadni kaptolski zid u ovom se parku lijepo vidi. Građen je od nepravilnog kamenja, a debljina mu iznosi 65-70 cm. U sjeverozapadnom uglu parka stoji najbolje očuvana kaptolska kula, tzv. Prišlinova kula. Ta četverostrana kula pripadala je kuriji na Kaptolu broj 15. Od Prišlinove kule, sjeverni kaptolski zid proteže se do ulice Kaptol. U parku je tijekom ljeta pozornica na kojoj se održavaju kazališne predstave.

Maksimir s vidikovcem
Nekoliko šumskih prosjeka što se zrakasto šire oko središnjeg brežuljka čine vidikovac važnim objektom pejsažne umjetnosti romantičarskog razdoblja.

Leave a Reply